Potezanje pitanja vitalnog nacionalnog ili vitalnog interesa entiteta praksa je kojoj političari često pribjegavaju. U prilog onima koji koriste instrument ide i Ustav Bosne i Hercegovine koji ne definiše jasne uslove kada se ovo pitanje može pokrenuti.

Monitoring izbornog procesa, izborni zakon, zakon o prebivalištu, ali i izgradnja Pelješkog mosta, samo su neka od pitanja oko kojih su se lomila koplja u Bosni i Hercegovini, a za koje su pokrenuti procesti zaštite vitalnog nacionalnog interesa ili vitalnog interesa eniteta. Ipak, Ustav Bosne i Hercegovine ne definira jasno kada i u kojim slučajevima se vitalni nacionalni interes može pokrenuti, tako da Ustavni sud BiH ovaj pojam tumači od slučaja do slučaja.

NURKO POBRIĆ, profesor ustavnog prava Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru

“On je u Ustavu definiran na način što je samo kazano da postoji vitalni nacionalni interes, s tim da nije određena njegova sadržina, za razliku od ustava entitita gdje je određeno ustavnim amandmanima šta se podrazumijeva pod vitalnim interesima.”

Za razliku od vitalnog nacionalnog interesa, vitalni entitetski interes osiguran je sistemom odlučivanja u institucijama, pojašnjava profesor ustavnog prava u Banjaluci.

MILE DMIČIĆ, profesor ustavnog prava Univerziteta u Banjaluci

“Zaštita vitalnog interesa entiteta ostvaruje se putem odlučivanja kada je Ustav obavezao članove Predsjedništva da svoje odluke donose konsenzusom ali prema Ustavom utvrđenim pitanjima koja se odnose prvenstveno na, ja ću samo reći najbitnije, spoljnu politiku ove zemlje i međunarodne ugovore i njihovu ratifikaciju.”

Međutim, ovaj institut se sve više koristi kao način za blokiranje odluka koje se političarima ne sviđaju iz sasvim drugih razloga, vrlo često političkih interesa, tvrdi advokat Nedim Ademović.

NEDIM ADEMOVIĆ, advokat

“Trenutačna praksa je takva da se pokretanje procedure i u jednom i u drugom slučaju ne može preispitivati pred bilo kojim drugim tijelom, uključujući i sam Ustavni sud Bosne i Hercegovine, zbog čega se ovaj institut sve više zloupotrebljava jer su argumenti koji se iznose za njegovo pokretanje čisto političke ili politikanske prirode, a ne pravne i argumentovano kako bi to trebalo da bude.”

Ustavom Bosne i Hercegovine je definirano da član Predsjedništva odluku donesenu bez konsenzusa može proglastiti štetnom po entitet iz kojeg dolazi, ali to odluku dvotrećinskom većinom mora podržati entitetski parlament. Za pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja pokrenu zastupnici ili delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH kao krajnja instanca nadležan je Ustavni sud Bosne i Hercegovine.