Vlada Federacije BiH zaključila je danas na sjednici u Sarajevu da će, na ime mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, osigurati još 100 miliona konvertibilnih maraka (KM). Ukupna sredstva će biti raspodijeljena na osnovu jedinstvene uredbe koju će Vlada donijeti na narednoj sjednici, a po programima pet ministarstva.

Prethodno je Vlada razmatrala informacije Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o posljedicama pandemije koronavirusa po ekonomiju, s predloženim daljnjim mjerama za njihovo ublažavanje.

Na inicijativu Federalnog ministarstva zdravstva Vlada je razmotrila stanje u zdravstvu, a zaključeno je da i ovom sektoru treba omogućiti finansijsku pomoć zbog velikih napora i troškova u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Od ukupnog iznosa će za mjere otklanjanja posljedica po turizam i ugostiteljstvo biti izdvojeno 30 miliona KM. Za finansijsku pomoć s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica prouzrokovanih pojavom koronavirusa za mjere otkupa i izvoza tržišnih viškova, podrške proizvodnjama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda orijentisanih izvozu i povećanju konkurentnosti domaće proizvodnje na inostranom tržištu previđeno je deset miliona KM. Za mjere u oblasti cestovnog, željezničkog i zračnog prometa planirano je 20 miliona KM, dok će za održanje tekuće likvidnosti, obrtna sredstva i dovršetak investicija započetih prije pandemije privrednim društvima iz oblasti energije, rudarstva i industrije biti usmjereno 30 miliona KM, a za zdravstvo deset miliona KM.

Federalna vlada je odobrila izdvajanje 20 miliona KM iz budžeta za 2020. godinu s ciljem povećanja ukupnih sredstava Garancijskog fonda pri Razvojnoj banci Federacije BiH. Ova sredstva će biti izdvojena s pozicije kapitalnih transfera finansijskim institucijama – Garancijskom fondu pri Razvojnoj banci Federacije BiH.

Dodatna sredstva za povećanje ukupnih sredstava fonda u iznosu od 20 miliona KM planirana su u budžetu za 2020. godinu. S obzirom na to da ukupna sredstva fonda trenutno iznose 80 miliona KM, što čini garantni potencijal od 400 miliona KM, bilo je nužno odobriti izdvajanje od 20 miliona KM kako bi ukupna sredstva fonda bila povećana na 100 miliona KM i osiguran garantni potencijal od 500 miliona KM, koliko iznosi i ukupan obim garancija koje će biti odobravane po usvojenim kreditno-garantnim programima Vlade Federacije BiH.

Vlada Federacije BiH je podržala inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj budu osigurana sredstva za Projekt hitne podrške firmama u Bosni i Hercegovini. Zaduženje FBiH bi, po ovom kreditu, iznosilo do 45 miliona eura, a ukupan iznos namijenjen BiH, kao i konačna alokacija sredstava između entiteta bit će usaglašeni tokom pregovora.

Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta i Razvojna banka FBiH su zaduženi da u tim za pregovore o ovom zajmu imenuju ovlaštene predstavnike. Konačna odluka o zaduženju biće donijeta po okončanju pregovora s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj.

Izgradnja dionice Butila-Vlakovo- Mostarsko raskršće od javnog interesa za FBiH

Federalno ministarstvo finansija će Vladi Federacije BiH podnijeti informaciju o pregovorima, kao i tekst usaglašenog sporazuma o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i BiH. Ovo ministarstvo je zaduženo i da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu finansija i trezora BiH radi provođenja dalje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.

Federalna vlada je prihvatila inicijativu federalnog preijera Fadila Novalića za pokretanje aktivnosti na izradi novog Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Vlada je zadužila Federalnu upravu civilne zaštite, u saradnji s kantonalnim i lokalnim nivoima vlasti, te Savezom općina i gradova u FBiH, a rok za dostavu prednacrta Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća je 90 dana.

Kako je obrazloženo, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća donesen je 2003. godine i do danas je dva puta izmijenjen i dopunjen.

U uslovima pandemije izazvane koronavirusom, iskustvo pokazuje da je potrebno ojačati spremnost za efikasniji odgovor na katastrofe i osigurati postojanje kapaciteta za efikasan oporavak. Učinci prirodne i druge nesreće proizvode direktne i indirektne posljedice po život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i društvenu zajednicu u cijelosti.

Federalna vlada utvrdila je da je izgradnja dijela sarajevske obilaznice na dionici LOT 3 Butila – Vlakovo – Mostarsko raskršće od javnog interesa za FBiH i da je korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za njenu izgradnju JP Autoceste FBiH, kojem je naloženo da pokrene ovaj postupak. Kako je obrazloženo, Vlada FBiH je 2011. godine donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju dijela sarajevske obilaznice.

S obzirom da je u dijelu trase došlo do izmjene projektnog rješenja, samim tim je izmijenjen i elaborat eksproprijacije za potrebu izgradnje iz aprila 2018. godine, kojim su obuhvaćene nove parcele ili pak dijelovi ranije potrebnih parcela u manjim površinama.

Inovirana Lista lijekova

Federalna vlada danas je izmijenila odluku o Listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH. Ovo je učinjeno nakon što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH na svojoj web stranici objavila izračun cijena lijekova za 2020. godinu. Također, danas je dopunjena odluka o Listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti FBiH, te je u dijelu liste “imunoglobulini“ dodan novi oblik lijeka – otopina za injekciju i nove jačine lijeka. Kantoni su obavezni usaglasiti kantonalne bolničke liste lijekova u skladu sa ovom odlukom u roku 60 dana.

Vlada FBiH je usvojila izvještaj o zaduženju FBiH po osnovu emisije obveznica na aukciji održanoj 8. septembra 2020. godine, te će o tome izvijestiti Federalni parlament. FBiH je ponudila 40.000 obveznica nominalne pojedinačne vrijednosti 1.000 KM, što ukupno iznosi 40.000.000, s rokom dospijeća od pet godina. Od 33 ponude za kupovinu, prihvaćeno je osam, te je prodano svih 40.000 obveznica ukupne nominalne vrijednosti 40.000.000.

Najviša prihvaćena cijena iznosila je 100,2936 uz kamatnu stopu 0,79 posto, a najniža je iznosila 99,5614 uz kamatnu stopu 0,94 posto. Obveznice, koje na naplatu dospijevaju 9. septembra 2025. godine, prodate su po prosječnoj ponderisanoj prihvaćenoj cijeni od 99,9967, odnosno prosječno ponderisanoj kamatnoj stopi od 0,8507 posto na godišnjem nivou. Cjelokupnu emisiju obveznica kupio je bankarski sektor.