Zvaničnog zahtjeva za povećanje PDV-a za sada nema. U proceduri je nacrt novog zakona, u kome je stopa ostala ista. To ne znači da neće biti izmjena, jer iz entiteta stižu različiti prijedlozi i primjedbe.

I dalje ostaje otvoreno nekoliko pitanja, među kojima i ono da li Bosna i Hercegovina treba dobiti diferenciranu stopu PDV-a.

Oprema za bebe sa nultom stopom, hrana i lijekovi sa porezom od pet ili šest odsto, a skupocjeni satovi, automobili i ostali luksuz sa većim PDV-om. To je jedan od, za sada, nezvaničnih prijedloga, koji bi možda mogao biti uvršten u tekst Zakona o PDV-u.

Još nema saglasnosti među donosiocima odluka.

Neki smatraju da bi trgovci mogli da zloupotrijebe ovakve odredbe, povećavajući marže nakon smanjenja poreskog opterećenja, što bi značilo da ti proizvodi zapravo ne bi pojeftinili.
Oni koji su “za”, poručuju da bi, ukoliko se svi budu pridržavali zakona, građani bili na dobitku.

“Sa diferenciranom stopom zaštitili bismo najugroženije kategorije i da one proizvode koji su od životnog značaja za svakog pojedinca, na neki način možda čak i pojeftinimo ili da ostanemo na sadašnjem nivou, a da luksuz bude oporezivan drugim stopama”, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Pojedini stručnjaci poručuju da diferencirana stopa PDV-a može biti dvosjekli mač, jer bi njeno uvođenje podrazumijevalo i povećanje standardne stope.

To bi, kako smatraju, dovelo do rasta cijena i fiskalnog opterećenja građana.

Osim tog pitanja, još nekoliko ih je ostalo otvoreno.

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, kaže da su među njima i pitanje stope PDV-a, pitanje da li će ostati diferencirana stopa ili ne, te pitanje roka u kom se plaća PDV.

Neke nevladine organizacije, a posebno privrednici i poslovna zajednica, zalažu se za uvođenje plaćanja PDV-a po naplaćenoj fakturi, što bi, kako kažu, bio spas za privredu Bosne i Hercegovine.

Godinama upozoravaju da im teško pada to što državi moraju da plate do 10. u mjesecu za prethodni, i to 17 odsto od prodajne cijene robe ili usluga, a da od kupaca taj novac još nisu dobili. Sistem naplate koji traže postojao je prije 2006. godine.

“Ono što je PDV sistem uveo, to je da se porez naplaćuje unaprijed, prije nego što se roba plati ili naplati. I to je nešto što se ljudima u vlasti učinilo atraktivnim, jer je to otvorilo bunar pun para, i onda je počelo enormno trošenje novaca”, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Pojedini političari su, takođe, posljednjih mjeseci izjavljivali da Bosna i Hercegovina ima najniži PDV u regionu, te da je neophodno njegovo povećanje.

Neki drugi su i dalje protiv toga.

Nacrt zakona prošao je nekoliko stepenika – Upravu za indirektno oporezivanje, njen Upravni odbor i entitetske odbore za finansije.

Nedavno je dogovoreno da će Savjet ministara, zajedno sa dvije vlade, formirati stručni tim, u koji će biti uključeni i sindikati i poslovna zajednica, i da će se, nakon toga, izaći sa jedinstvenim stavom.