Najvažniji cilj prema kojem treba BiH da ide je njen put prema Europi i ima dosta stvari i zakona koje zajedno s ekspertima iz EU moramo pokrenuti i pomoći zemljama bivše Jugoslavije da naprave što brže korake ka EU, kaže ministrica pravisuđa Austrije Alma Zadić u razgovoru za Deutsche Welle, koji je emitiran na BHT1 uživo.

Sadašnja ministrica pravde u Vladi Austrije prva je ministrica migrantskog porijekla u istoriji ove države. Rođena je u Tuzli, a na početku rata s roditeljima odlaži u Beč. Težak je bio put prilagođavanja, govorila je često ministrica Nakon završetka studija, najprije kao advokat radi za međunarodnu advokatsku kancelariju, a onda se odlučuje započeti političku karijeru. Nepunu godinu dana na čelu Ministarstva pravosuđa Austrije je Alma Zadić, a sa kolegama sa DW-a govorila je o pozitivnim i negativnim stranama austrijskog društva. U nastavku u cijelosti prenosimo ovaj intervju, koji je vodila kolegica Zorica Ilić.

Alma Zadić kaže kako je u prvom planu činjenica da je migrantkinja u ovom poslu:

Kad sam završila fakultet i krenula da radim u Austriji u jednoj međunarodnoj kancelariji, u prvom planu je bilo šta ja donosim u tom poslu-donosim njemački jezik, donosim engleski jezik, donosim obrazovanje, donosim BHS jezik. Međutim kada sam krenla u politiku, u tom momentu je sve ostalo je otišlo u pozadinu i najvažnije pitanje je bilo odakle je , kad je došla ju Austriju, kako je došla u Austriju. Sve se fokusiralo na to pitanje.

Međutim to je otišlo i mnogo dublje, jer je Zadić bila izložena prijetnjama i mržnji, primila je 28.000 poruka, te je policija čuva 24 sata na dan.

“Puno te mržnje koju sam dobila je bilo u nekoj jakoj formi jer sam ja u javnosti. Međutim dosta naših ljudi i ljudi koji imaju migrantsku pozadinu imaju ista iskustva. Dosta naših ljudi želi da budu dio društva“, kaže Zadić.

No ona kaže da je paralelno s prijetnjama naišla i na veliki talas solidarnosti. Kaže da je veliki broj građana Austrije zvao u Ministarstvo kako bi joj dali podršku:

“Dosta ljudi je zvalo u Ministarstvo i rekli-ministrice mi stojimo iza vas . Ima mali broj ljudi koji misli da to što netko ima migrantsku pozadinu ne može postati ministar u Austriji, ali velika većina misli drugačije“, kaže ona.

Njena stranka je međutim već nakon prvih napada saopćila da Zadić nije muslimanka. Zašto je to pitanje relevatno? Zadić kaže da se slaže da to pitanje ne bi trebalo biti relevantno:

„U jednoj sekularnoj državi kao što je Austrija ili kao što su države EU-a to ne treba biti ni problem, ni relevantno pitanje zato što u jednoj sekularnoj državi svako može da vjeruje u koga želi . Ja sam uvijek potencirala da to ne bi trebalo da bude ni pitanje ni relevantan faktor. Međutim, imamo jaku desničarsku stranu u Austriji, koja baš taj rasizam protiv muslimana, Jevreja i li ljudi koji imaju drugu religiju potencira i vrijeme je da mi stanemo i kažemo- ne može tako. “

Zadić je napustila BiH bježeći od rata i razaranja, bježeći od činjenice da su u to vrijeme ljudi ubijani zbog drugačijeg imena i prezimena. No godinama kasnije u demokratskoj, industrijski razvijenoj zemlji se susreće s tim da ponovo ne biva prihvaćena (pa makar bila i u pitanju, kako kaže, manjina građana) upravo zbog drugačijeg imena i prezimena, porijekla, nacije, vjere…

„To frustrira, to veoma frustrira, zato što odjednom, kada čovjek dolazi u javnost, ime i prezime igra veću ulogu nego ono što je čovjek završio, nego obrazovanje koje ima “, kaže Zadić.

Dodaje kako ima podršku kolega, te da čovjek sam mora biti jak, ali i društvo se mora suprotstaviti tome. No to nije jedini razlog za frustraciju: danas je u vladi s koalicijskim partnerom koji vrlo jasno odbija prijem izbjeglica u Austriju. Kancelar Sebastian Kurz vrlo jasno kaže da je izbjeglička politika iz 2015. bila pogrešna.

O tome koliko je bolan bio kompromis za ulazak u vladu, Zadić kaže:

„Ne bih to nazvala kompromisom. Kada smo u koaliciji imamo i mogućnost nešto promijeniti, kada smo u opoziciji ne možemo ništa promijeniti.“

Dodaje kako i njena Stranka zelenih ima veoma čvrste stavove da izbjeglice smiju ući u Austriju, te da su uspjeli Fond za katastrofe sa 20 miliona povećati na 50 miliona godišnje, što je jedna velika cifra, što se ne bi postiglo da Stranka zelenih nije u Vladi.

„Puno toga što se dešava sa sadašnjim izbjeglicama se prije 25 godina dešavalo s nama“, kaže Zadić i dodaje kako se i tada govorilo da je Austrija puna i postavljalo pitanje zašto se primaju izbjeglice, kao što se i sada piše. Smatra da i stoga ima odgovornost prema ljudima koji se sada nalaze u istoj situaciji.

Kada je riječ o tome gdje je domovina Zadić kaže da je također imala krizu identiteta i da je odgovor zapravo pronašla tokom boravka u New Yorku:

„Tu sam vidjela da se čovjek ne mora odlučiti. Ne moram ja reći: Ja sam Austrijanka, nisam Bosanka, nego sam oboje. To što sam rođena u Tuzli je isto tako dio mene kao i to što sam odrasla u Austriji“, kaže Alma Zadić, bivša izbjeglica iz BiH, a sadašnja ministrica pravosuđa u toj zemlji.

Zadić kaže kako ne prati intenzivno, ali ipak je u toku sa političkom situacijom u BiH: :

“U kontaktu sam sa dosta ljudi iz EU i najvažniji cilj premam koje treba BiH da ide je njen put prema Europi. Znam da kancelar Sebastian Kurz i ostali to podržavaju. Međutim, trebamo svi na tome da radimo da BiH dobije tu perspektivu prema EU.Ima dosta stvari koje nisu jednostavne , pravnih stvari koje se trebaju riješiti u BiH. Ja sam prošle sedmice imala termin sa ministricom vanjskih poslova gdje smo tematizirali kako mi u Austriji možemo pomoći BiH, pogotovo u borbi protiv korupciju i u pravosuđu, jer su to važni koraci ako se želi ići prema EU “, kaže Zadić.

O tome šta zemlje Zapadnog Balkana treba da urtade nan putu ka EU, Zadić kaže kako je dosta posla i pred BiH i pred Srbijom:

“Ne samo u tranzicijskoj pravdi, nego i u borbi protiv korupcije, izmjeni zakona da bi se pravosuđe podržalo. Ima dosta stvari i zakona koje zajedno s ekspertima iz EU moramo pokrenuti i pomoći zemljama bivše Jugoislavije da naprave što brže korake ka EU, kaže Alma Zadić.