Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH usvojila je Izvještaj o radu Vijeća ministara BiH za 2019. godinu u dijelu nadležnosti Komisije.

Zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije Dušanka Majkić je tokom diskusije o ovom izvještaju kazala da su dobili izvještaj koji predstavlja sažetak nekih aktivnosti, a nisu imali plan rada.

“Sa čim da se to poredi, na osnovu čega treba reći da je neko od ministarstava završilo ili nije završilo svoj posao”, navela je Majkić.  

Po njenim riječima, izvještaj pokazuje da su utvrđena samo tri prijedloga zakona.

“U zemlji koja ne zna šta prije da uradi i nedostaju joj na sve strane različiti dokumenti koji bi pomogli da se ta pitanja brže rješavaju, imamo samo utvrđena tri prijedloga zakona”, navela je Majkić.

Dodala je da Vijeće ministara BiH u 2019. godini „nije uspjelo ispuniti ni jedan od 14 prioritetnih zahtjeva Evropske unije“.

Nakon što je iznijela primjedbe, kazala je da SNSD neće podržati Izvještaj o radu Vijeća ministara BiH za 2019. godinu.

Slične primjedbe imao je i njen stranački kolega Sredoje Nović, koji je kazao da ne može podržati ovaj izvještaj.

“Ako pogledate da je Vijeće ministara BiH, ne vjerujem ni ja da li je tako ali stoji, za godinu dana utvrdilo tri prijedloga zakona. Da li to znači da je zakonodavstvo BiH na jako visokom nivou, kvalitetno i da nema potrebe čak ni mijenjanje postojećih zakona, a kamoli donošenje novih. Da li to znači da je usaglašeno sa evropskim zakonodavstvom i da BiH ne treba da brine, da treba još samo malo da poradi na sporednim stvarima i ima potpuno uređeno zakonodavstvo”, naveo je Nović.

Dodao je da bi možda to mogao i da shvati kada bi u izvještaju bila bar jedna rečenica o tome koji su to razlozi da Vijeće ministara nije utvrdilo više od tri prijedloga zakona.

Član Komisije Dragan Mektić je istaknuo da ga iznenađuju i čude „ovako paušalne i nikakve ocjene i primjedbe na izvještaj o radu Vijeća ministara BiH“, te da nije čuo ni jednu konkretnu primjedbu.

Postavio je pitanje koliko je Vijeće ministara u sadašnjem mandatu uputilo prijedloga zakona.

“Nijedan. Ovo Vijeće ministara obesmislilo je Parlament BiH. Mi ne raspravljamo uopšte o zakonima, samo se bavimo informacijama i primamo ih k znanju. Da nema poslaničkih inicijativa pojedinih poslanika, mi ne bi imali ni jedan zakonski prijedlog uz parlamentu do sada”, ustvrdio je Mektić.

Nakon diskusije, članovi Zajedničke komisije su podržali Izvještaj o radu Vijeća ministara BiH za 2019. godinu u dijelu nadležnosti Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost  BiH.

Nakon toga su razmatrali i usvojili izvještaje o radu za 2019. godinu: Ministarstva odbrane BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije BiH, Službe za poslove sa strancima, Direkcije za koordinaciju policijskih, Agencije za policijsku podršku, Agencije za školovanje i stručno usavršavanje, Izvještaj o radu Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja, te Sažetak izvještaja o protivminskom djelovanju za 2019. godinu, kojeg je sačinio Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC). 

Zajednička komisija za odbranu i sigurnost BiH nije usvojila Izvještaj o radu Ministarstva sigurnosti BiH za 2019. godinu.

Prilikom razmatranja Izvještaja o radu Granične policije BiH za 2019. godinu, direktor te institucije Zoran Galić je podsjetio da je Granična policija BiH formirana prije 20 godina, tokom kojih se promijenilo pet vlada.

“Niti jedna vlada nije uspjela popuniti Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu koji je donesen prije 20 godina. Pored svih tih činjenjica, Graničnu policiju BiH i samu državu BiH je zadesio jedan globalni izazov, globalni problem, a to su migracije”, naveo je Galić.

Po njegovim riječima, analizirajući sigurnosno stanje na području državne granice BiH, može se konstatirati da je ono prilično složeno i svaki dan se usložnjava.

“Imamo konstantan pritisak migrantske populacije na istočnu granicu, najviše na području iz zone odgovornosti Terenskog ureda Istok, postrojbe Granične policije Zvornik”, naveo je Galić.

Dodao je da je Granična policija BiH, sukladno pozitivnim zakonskim  propisima i mogućnostima koje proizilaze iz zakona, pregrupirala svoje policijske snage na to područje.

“Imamo ispomoć dvije policijske agencije sa državne razine, imamo ispomoć i jedne agencije sa entitetske razine. Imamo potpisane sporazume sa pet kantona i jedan entitetske razine. Još uvijek nismo dobili odgovor, potpis sporazuma za suradnju od policije iz Unsko-sanskog kantona i Federalnog MUP-a. Ono što možemo kazati u vidu konstatacije, još uvijek nemamo kvalitetan odgovor na ove migrante”, kazao je Galić.

Po njegovom mišljenju, postojeći zakonski okviri i zakonska rješenja „ne nude kvalitetan alat u rukama policijskih službenika da se adekvatnije suočimo sa ovim globalnim izazovom“.

Član komisije Sredoje Nović je kazao da je očigledno da je ovo problem Bosne i Hercegovine u cjelini.

“Nema institucije i na nivou BiH i u BiH koja ne bi trebala biti vezana za ovo. Niti je ovo samo sigurnosni, niti je ovo samo humanitarni problem. Kad slušate struku, čujete jedno. Kad slušate politiku, čujete drugo”, kazao je Nović.

Po njegovim riječima, ne može samo granična služba biti odgovorna.

Član zajedničke komisije Dragan Mektić je kazao da se on naslušao rasprava o ovoj temi u Parlamentu i u komisijama, te da „parlament pa i ova komisija nikad nisu ništa pomogli u rješavanju migrantske krize“.

“Neće ni ovaj sadašnji saziv komisije. Nema namicanja para sada. Otkud sad nekom 30 ili 50 miliona u budžetu da namakne Graničnoj policiji da se popravi ova situacija. Ova komisija i parlament, da je htio da pomogne u rješavanju ove migrantske krize, onda je tu priču trebao pričati kada se usvajao budžet”, smatra Mektić.

Nakon rasprave, članovi Zajedničke komisije usvojili su Izvještaja o radu Granične policije BiH za 2019. godinu.