Izložba ‘Knjiga žalbi’ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić postavljena je u Galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a do 13. aprila dostupni su eksponati iz zbirki Muzeja u kojima su sadržane žalbe književnika i pozorišnih radnika bilo da se oni žale ili su žalbe njima upućene.

Viša kustosica Sarajlić-Slavnić kazale ja novinarima da su prezentirani dokumenti, originalni predmeti, prepiske, novinski članci i drugo u kojima se oni žale, traže pomoć, prijete tužbama, traže isplatu honorara, akontacija. Izložba je rezultat istraživačkog rada više kustosice Sarajlić-Slavnić, a akteri tih prepiski su Isak Samokovlija, Ahmet Hromadžić, Izet Sarajlić, Mak Dizdar, Borivoje Jevtić, Marko Marković, Gustav Krklec, Draško Redžep, Jolanda Đačić, Jelena Kešeljević i drugi.

“Možemo zaključiti da je kultura kroz historiju, bez obzira na period, bila na marginama, a kulturni radnici su se uvijek finansijski patili. Kroz izložene dokumente vidimo da su ti, javnosti poznati i obrazovani, ljudi teško živjeli. Dok u prepisci traže honorare, znači da im je u nekim fazama života egzistencija bila ugrožena. Situacija je možda sad malo bolja, ali kultura je i dalje na marginama našeg društva”, naglasila je.

U prvom segmentu izložbe su predstavljeni novinski članci koji govore o situaciji u našoj kulturi kroz istoriju, prije svega u Narodnom pozorištu u Sarajevu od osnivanja do danas. Drugi dio izložbe je prepiska iz zbirki pojedinih pisaca u kojoj se oni žale na nedobivanje honorara za rad, pišu žalbe komisijama i traže da im se dodijele stanovi… U tom segmentu autorica izdvaja pisma književnika Hamze Hume upućena novinaru Živku Milićeviću, pisma hrvatskog pisca Gustava Krkleca koji piše Ahmetu Hromadžiću i Izetu Sarajliću žaleći se na svoje finansijsko stanje.

Treći segment izložbe su ugovori, molbe i žalbe. Sarajlić-Slavnić u tom segmentu ističe Ugovor glumice Jelene Kešeljević i Uprave Narodnog pozorišta u Sarajevu. Dodaje da je to zanimljiv eksponat, ne samo zbog sadržaja nego i zbog toga jer je na njemu potpis Branislava Nušića, tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta.

‘Knjiga žalbi’ dio je programa obilježavanja 60. godišnjice Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Direktorica Muzeja Šejla Šehabović nada se da će, tim povodom, uspjeti uraditi retrospektivu rada toga muzeja.

“U aprilu počinjemo prvo online prezentiranje zbirke osnivačice Muzeja, književnice Razije Handžić jer je u aprilu i osnovan naš muzej. Uslijedit će programi kojima ćemo pokušati rekonstruirati niz izložbi koje je Muzej radio prije mnogo godina, da se sjetimo ljudi koji su voljeli i gradili ovaj muzej. To je naš cilj za ovu godinu”, kazala je.