Od 425 kandidata za načelnika ili gradonačelnika na Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 15. novembra bilo je samo 29 žena ili 6,82 odsto. Od toga, načelničko mjesto osvojile su samo tri žene.

Manje od sedam odsto žena kandidovalo se na ovogodišnjim izborima za načelnička i gradonačelnička mjesta. Rezultati izbora još manje su naklonjeni ženama, jer će samo tri, od ukupno 142 lokalne zajednice u našoj zemlji, voditi žene.

DRAGO VUKOVIĆ, sociolog

“Ovi izbori su zapravo pokazali da ne izrazavaju suštinu, ni ravnopravnosti, ni volje građana u smislu jednakih šansi. Ima tu dosta inzenjeringa. Žene su manje sklone svemu tome”, objašnjava Vuković.

Snežana Ružičić, koja je na proteklim lokalnim izborima osvojila drugi mandat za načelnicu opštine Jezero, smatra da je iz više razloga važno da žene budu zastupljene u političkom životu.

„Žene nekako senzibilnije nastupaju u svijetu politike. Mi prosto se bavimo životom običnog čovjeka, rijetko se žene bave visokom politikom, fokusirane smo na lokalne politike“, rekla je Ružičićeva.

Situacija je nešto bolja kada je riječ o skupštinama gradova i opština te gradskim vijećima, ali najviše iz razloga što zakon određuje minimalnu zastupljenost žena na listama. I ovdje je broj izabranih u odnosu na broj kandidovanih znatno manji, ističe Mirjana Orašanin, jedna od tri izabrane odbornice u Skupštini Grada Bijeljina.

„Malo žena u suštini učestvuje, malo se ozbiljnije posveti politici. Bave se socijalnim pitanjima, a mnogo manje su spremne da pričaju oekonomiji, kriminalu i korupciji. Primijetila sam tokom izborne kampanje da jako malo žena učestvuje, da dolazi na tribine i tako dalje“, kazala je Orašanin.

Međutim, iako ih je mnogo manje, žene su i rekorderi po broju osvojenih glasova na ovogodišnjim izborima. PDP-ova Jelena Trivić, poslanik u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, osvojila je oko 12 000 glasova u Banjaluci, dok je SNSD-ova Sanja Vulić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sa osvojenih više od 22 000 glasova, jedna od rekorderki u BiH. Ona smatra da ovo pitanje treba sistemski rješavati.

„Smatram da u narednom periodu treba da se pojavi neko sistemsko rješenje koje će zaštititi ženu na političkoj sceni, jer sve te provokacije i udari na ženu, koji su češći nego kada su u pitanju muške kolege, mogu biti obeshrabrujući kada su u pitanju žene koje bi se više aktivirale u politici“, istakla je Vulićeva.

I dok mnogi tvrde da su žene i dalje dekor bh. politike, naši sagovornici ističu da nedostaje institucionalne podrške kako bi žene u Bosni i Hercegovini mogle izbalansirati svoje aktivnosti i potrebe.