Proizvodnja maline na području Zeničko-dobojskog kantona u prethodne dvije godine gotovo je dvostruko manja. Proizvođači koji su ostali u ovom dijelu poljoprivredne proizvodnje nadaju se povoljnijoj otkupnoj cijeni, ali i traže druge mogućnosti. Jedna od njih je prerada malina.

Prethodne dvije godine za malinare u Zeničko-dobojskom kantonu bile su izrazito teške. Veliki broj njih je uglavnom zbog niske otkupne cijene prestao da se bavi proizvodnjom. Oni koji su ostali nadaju se većoj cijeni, a samim tim i boljim uslovima za razvoj malinarstva.

MEHMED DELIĆ, malinar

Vidjećemo na kraju koja će cijena bit, inače dvije godine smo ko je imo znači zato je i došla ova situacija da je malina u BiH skoro prepolovljena.

MEHMEDALIJA JUSUFOVIĆ, malinar

Pošto su ljudi punoi uložili sredstava u tu proizvodnju ova cijena, ove godine znači je presudna koliko će ljudi ostat .

Zvaničnih informacija o otkupnoj cijeni maline još uvijek nema. Pretpostavlja se da će ona ostati na nivou prošlogodišnje, kada su proizvođači dobijali 2,5 KM po kilogramu. To nije dovoljno zbog čega se većina malinara u Zeničko-dobojskom kantonu počela baviti i preradom prozvoda.

BRANKA JANKO, direktorica Razvojne agencije Žepče

Pravi se sok od maline, liker od maline, pekmezi, džemovi, znači malina se sada više koristi za proizvodnju finalnh proizvoda i to je ono što jeste jer se na taj način i čuva.

Mali proizvođači, koji su u ovom slučaju veoma bitni za tržište, troškove koji nastaju prilikom transporta i distribucije, zbog čega su u podređenom položaju u odnosu na velike proizvođače i otkupljivače, mogu rješiti pokretanje klastera. Ako je suditi po iskustvima iz Hrvatske to bi mogao biti spas za malinarstvo.

ZDENKO PODOLAR, Agroklaster Vinkovci

Zbog toga je jako bitno da se povežu i da se udruže da eliminiraju sve te svoje minuse .

Malinari se nadaju da će Vlada Zeničko-dobojskog kantona bez obzira na visinu nove otkupne cijene maline nastaviti da podstiče ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje. To će ističu omogućiti zapravo spas nekoliko hiljada radnih mjesta.

IZVOR: AMIR DŽIDIĆ/BHRT