Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je “Kulturni krajolik – Svetište voda Svetog Jakova” u Kreševu i “Građevinu – Pošta u Sarajevu” nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Na juče održanoj sjednici u Sarajevu, kojoj su prisustvovali predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i Amir Pašić, usvojene su izmjene i dopune ranije donesenih odluka za više nacionalnih spomenika:

  • Povijesno područje – Stari grad u Kreševu;
  • Građevina – Stari jevrejski hram (Il Kal Grandi – Veliki hram, ili Il Kal Vježu – Stari hram) u Sarajevu;
  • Građevina – Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu;
  • Graditeljska stambena cjelina poznata kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu;
  • Ambijentalna cjelina – Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu;
  • Građevina – Narodno pozorište Republike Srpske u Banjaluci;
  • Građevina – Palača banskog dvora, Banjaluka;
  • Građevina – Sokolski dom u Banjaluci;
  • Građevina – Palata Ješue D. Saloma na Obali Kulina bana 20 u Sarajevu;
  • Građevina – Zgrada Narodne (Centralne) banke u Sarajevu sa pokretnom imovinom i
  • Građevina – Ženska gimnazija u Sarajevu.

Sve usvojene izmjene i dopune za ranije proglašene nacionalne spomenike, odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite sukladno trenutačnom stanju ovih dobara, saopćeno je iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Nacionalni spomenik Svetište sv. Jakova Markijskog u Deževicama, općina Kreševo, kulturni je krajolik povezan s povijesnim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama, uključujući elemente prirodnog područja.

Gotovo scensku lokaciju i vizuelno upečatljiv element čini spilja u kojoj se nalazi vrelo, a koje ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, tako da svetište posjećuju deseci tisuća hodočasnika svake godine.

Svetište datira iz 15. stoljeća i posvećeno je fra Jakovu Markijskom (1391. – 1476.) talijanskom franjevcu, propovjedniku, piscu i vikaru Bosanske vikarije od 1435. do 1438. godine.

Nacionalni spomenik Zgrada Pošte u Sarajevu, posjeduje povijesnu, društvenu, umjetničku i estetsku vrijednost.

Zgrada je sačuvala visok stepen autentičnosti kroz atribute svog oblika i dizajna, korištenja i funkcije, položaja i smještaja u prostoru, te visok stupanj integriteta izražen kroz atribute njene fizičke cjelovitosti, kontinuiteta upotrebe i vizuelnog integriteta.

Prilikom projektovanja zgrade Pošte na Obali u Sarajevu, arhitekt Vancaš je primjenjenio, za to doba, najsuvremenija tehnička rješenja, armirano-betonske konstrukcije i instalacije (centralno grijanje toplim zrakom).

Sama zgrada je krakom pruge koja ulazi u dvorište povezana sa željezničkom mrežom, tako da arhitektonska rješenja objekta proizlaze iz njegove funkcije, a unutarnja dispozicija objekta ima svoj odraz i u vanjskoj modulaciji volumena objekta, navodi se u saopćenju.